Polje migracijskih proučavanja počelo se u Hrvatskoj institucionalizirati u drugoj polovici prošlog stoljeća.
Šezdesetih godina osnovana su u Zagrebu specijalizirana istraživačka tijela i objavljeni brojni radovi o
međunarodnim migracijama. Najčešće korištene analitičke perspektive bile su iz polja povijesti, ekonomije,
društvene geografije i demografije, a najčešće obrađene migracije europske i prekooceanske. Sedamdesetih
godina pojavile su se prve sociološke analize koje su se uglavnom usredotočile na migracijske motive i
dinamiku te procese prilagodbe i integracije migrantske populacije. Godine 1984. osnovan je Centar za
istraživanje migracija i narodnosti, koji je tri godine kasnije promijenio ime u Institut za migracije i
narodnosti (IMIN). Ovaj institut, koji je nastao spajanjem dviju već postojećih institucija, od tad je zadužen
za interdisciplinarno proučavanje svih oblika mobilnosti stanovništva i različitih problematika vezanih uz
nacionalne manjine i etničnosti. S druge strane, geopolitičke, ekonomske i tehnološke promjene koje su se
dogodile od kraja 20. stoljeća donijele su porast akademskih istraživanja i raznih publikacija o hrvatskoj
dijaspori, popraćenih u posljednjem desetljeću javnim diskursom koji se bavi trenutnom demografskom
situacijom te provedbom povratničkih i imigracijskih politika koje bi je mogle revitalizirati. U tom kontekstu,
migracijski procesi između Hrvatske i Latinske Amerike dobili su novu važnost i postupno se počela
preokretati marginalna prisutnost istraživanja o ovom pitanju. Stvaranje ili reaktiviranje kulturnih
organizacija i sastanaka dijaspore, sve veća prisutnost Latinoamerikanaca u programima učenja jezika i
povećanje zahtjeva za stjecanje hrvatskoga državljanstva, između ostalog, pokazatelji su relevantnosti koju
su južnoameričke zemlje stekle kao primatelji javnih politika koje se provode posljednjih godina.
Prateći ovu dinamiku, Institut za migracije i narodnosti promovirao je realizaciju različitih aktivnosti,
projekata, znanstvenih i stručnih skupova te objavljivanje akademskih radova s namjerom stvaranja
institucionalnih prostora za komunikaciju i razmjenu iskustava te međunarodne mreže istraživača koja se,
usredotočujući se na Latinsku Ameriku, zalaže za izgradnju jedinstvenog područja proučavanja. Tako je
sredinom 2018. organiziran i koordiniran panel na španjolskom jeziku „Hrvatsko iseljeništvo u Južnoj
Americi i povratnička migracija u Hrvatsku. Izazovi i mogućnosti“ u okviru Trećega hrvatskoga iseljeničkoga
kongresa „Odlazak, ostanak, povratak“ kojeg su u Osijeku organizirali Centar za istraživanje hrvatskog
iseljeništva i suradnici, a krajem te godine promovirano je sudjelovanje latinoameričkih istraživača na
panelima „Migracijski procesi u Južnoj Americi: povijest, identiteti i istraživački izazovi“ i „Migracijski
procesi i izgradnja identiteta u Južnoj Americi i jugoistočnoj Europi: kultura, država i nacionalizmi“ u okviru
Međunarodne znanstveno-stručne konferencije Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država organizirana u Zagrebu u
suradnji s drugim institucijama. Isto tako, 2021. godine panel na španjolskom jeziku „Teorijski, metodološki
i epidemiološki izazovi u istraživanjima migracijskih procesa. Dijalozi između Hrvatske i Južne Amerike “
bio je dio Druge međunarodne znanstveno-stručne konferencije Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država, koja se
održala u Zagrebu i Osijeku, dok je istraživanje hrvatskoga iseljeništva u Južnoj Americi bila važna os Dana
otvorenih vrata IMIN-a 2022. godine.
Sve ove aktivnosti pokazale su važnost konsolidacije interdisciplinarnoga, transdisciplinarnoga i
transnacionalnoga prostora za raspravu i razmjenu iskustava u kojemu su istraživačka pitanja generirana u
društvima podrijetla nadopunjena problematikama i perspektivama koje omogućuju gledanje iz društava
primatelja. Sudjelovanje istraživača smještenih na oba pola migracijskog procesa omogućuje epistemološki,
teorijski, metodološki i tematski obogaćivanje znanstvenih spoznaja o različitim dimenzijama migracijskih
procesa. Osim toga, pokazala se potreba za dvojezičnim prostorima izražavanja, u kojima uporaba
materinskog jezika jamči bolje razumijevanje složenosti stvarnosti o kojima se razmatra, te za prostorom za
kritičko razmišljanje koje pridonosi denaturalizaciji, defolklorizaciji, deromantizaciji, dekonstrukciji i
usložavanju nekih od ideja i tumačenja utvrđenih kao valjanih desetljećima. S druge strane, susret između
akademskoga i laičkoga svijeta, između istraživača koji nose znanstvena znanja i društvenih aktera koji nose
znanja različitih vrsta, daje različitost, dubinu i dinamičnost raspravama. Polazeći od identificiranja ovih
obilježja u konfiguraciji polja proučavanja i s namjerom da se učini vidljivim, demistificira i zamijeni
dosadašnje sporedno mjesto te da središnja važnost višestrukim društvenim procesima, u koje je uključeno
ono što se obično naziva hrvatskim iseljeništvom u Južnoj Americi, do sada su održana dva kongresa uz
podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske i Središnjeg državnog ureda za
Hrvate izvan Republike Hrvatske pod naslovom Međunarodni znanstveno-stručni skup o migracijskim procesima
između Hrvatske i Južne Amerike.
Četiri desetljeća nakon osnivanja, u ovoj 2024. godini IMIN je promijenio ime u Institut za istraživanje
migracija, zadržavši svoj reprezentativni akronim, te odlučio organizirati III. međunarodni znanstveno-stručni
skup o migracijskim procesima između Hrvatske i Južne Amerike u sklopu proslave svojih četrdeset godina
postojanja te unutar Treće međunarodne znanstveno-stručne konferencije Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država.
Ovom prilikom podnaslov pod kojem održavamo skup je „Konsolidiranje transnacionalnih mreža akcijskoga
participativnoga istraživanja“. Cilj je istaknuti važnost jačanja veza između istraživača, stručnjaka, ustanova i
disciplina koje, na temelju različitih epistemoloških, teorijskih i metodoloških tradicija kao i interpretativnih
paradigmi, pridonose obogaćivanju znanstvenih znanja, produbljivanju društvenih spoznaja i stvaranju
inovativnih pristupa za kreativnu intervenciju u unapređenju društava podrijetla i odredišta kao protagonista
migracijskih procesa koji su se odvijali između Hrvatske i Južne Amerike. Osim toga, ovaj treći sastanak dio
je istraživačkog projekta „Hrvatski tragovi u Argentini. Identitetska obilježja Hrvata i njihovih potomaka na
američkom jugu. Migracijski procesi između Hrvatske i Južne Amerike – Prva faza” (CROTRAGHRTRAG) koji financira Europska unija – NextGenerationEU, putem Ministarstva znanosti, obrazovanja i
mladih Republike Hrvatske